Hrvatska ima najviše osvojenih Olimpijskih odličja u (WT) Taekwondou po glavi stanovnika na cijelom Svijetu! Prenosimo rezultate analize objavljene na međunarodnoj konferenciji Kineziološkog Fakulteta u Zagrebu, 21. Kondicijskoj Pripremi Sportaša 2023.

Foto: Martina Zubčić, OI Bejing 2008

Hrvatski uspjeh u Taekwondou je tema koja se od posljednjih Olimpijskih Igara (OI) vrlo često spominje u javnosti. Što se međutim zna o uspjesima Hrvata u Taekwondou? Do sada je provedeno jedno istraživanje (Čular i sur.,2015) gdje su analizirana sva dotadašnja Svjetska Taekwondo prvenstva (1973.-2013.) kako bi se utvrdila povezanost veličine populacije i apsolutnog uspjeha. Međutim, metodom izračuna relativnog uspjeha autori su konstatirali da Hrvatska zauzima čak 4. mjesto u ukupnom relativnom poretku,odmah iza Južne Koreje, Guama i Tajvana.

Govoreći o ukupnim Hrvatskim uspjesima na OI, određeni znanstvenici su već pristupili toj problematici, pa tako već postoje podatci o uspješnosti na OI održanim od 1992. do 2016. (Obadić, Škorić, 2019) i 2018. (Čavala i sur., 2021) godine. Tako dolazimo do podatka da je Hrvatska od svoje neovisnosti nastupila na 8 ljetnih i 8 zimskih OI te su osvojene ukupno 52 medalje, od čega 18 zlat-nih, 19 srebrnih i 15 brončanih. Taekwondo u kontekstu Hrvatske i Olimpijskih Igara predstavlja najtrofejniji olimpijski borilački sport (Babić, 2022) sa ukupno 5 medalja, od čega 4 bronce i jedno zlato. S obzirom na vrlo ograničeni broj natjecatelja mnogi elitni Taekwondo borci završe karijeru, a da ne nastupe na OI. Sustavi vrednovanja boraca za OI uključuju najzahtjevnije turnire diljem Svijeta. Uspjesi u Taekwondou na OI su stoga od velikog značaja i zasigurno su posljedica dugotrajnog ustrajanja na kvaliteti sportaša. Ipak, ostala je nepoznanica koliko je Hrvatski Taekwondo zaista kvalitetan i uspješan u odnosu na druge zemlje? U obzir su uzete sve OI na kojima je bio Taekwondo (2000.-2020.)

Foto: Sestre Zaninović; Index.hr

Analiza relativnog uspjeha

Hrvatska se našla na 1. mjestu sa 180 bodova u ukupnom Svjetskom poretku po relativnom uspjehu u WT-u na OI, što je šampionski rezultat. Na 2. i 3. mjestu našle su se zemlje bivše SFRJ, Srbija i Sjeverna Makedonija, što znači da su prva tri mjesta zauzele zemlje koje postoje tek 30-ak godina. Našli smo se takoi spred Južne Koreje (5. mjesto), tzv. „majke“ WT-a, ali i ispred svih ostalih velesila u WT-u, ali i u sportu općenito. Ukoliko se ovaj relativni rezultat Hrvatske usporedi sa relativnim uspjehom Hrvatske na OI u svim sportovima skupa (Čavala i sur., 2021), vidljiva je velika razlika u relativnoj uspješnosti. Hrvatska tako u ukupnom relativnom poretku (svi sportovi skupa) zauzima 17. mjesto, dok u WT-u to mjesto zauzima u apsolutnom poretku.

Bitno je također napomenuti da je Taekwondo tek 9. najtrofejniji Olimpijski sportu Hrvata, odnosno 8. u sportovima obuhvaćenim ljetnim OI, dok prvo mjesto i dalje drži Alpsko skijanje. Paraolimpijski Taekwondo je u Tokiju 2020 po prvi put uvršten na Paraolimpijske igre (klasa K44), usklopu kojih je Hrvat Ivan Mikulić osvojio srebrnu medalju te tako Hrvatsku pozicionirao na 9. mjesto u ukupnom apsolutnom poretku. Govoreći o relativnom odnosu, Hrvatska je i u Olimpijskom Parataekwondou prva! Međutim, riječ je o prvom provedenom Parataekwondo Olimpijskom ciklusu stoga još nije primjereno izvlačiti zaključke.

Zaključno

Moguće je na koncu zaključiti da je WT zasigurno jedan od bitnijih sportova za promidžbu Hrvatske, ali i profiliranje Hrvatske kao zemlje borilačkih sportova. U kontekstu procesa identifikacije talenata prezentirani podatci su od velike koristi jer prikazuju regionalnu Taekwondo sliku Hrvatske, gdje su medaljama podjednako zastupljeni Split i Zagreb, međutim ostali krajevi se čine zanemarenima, što je zasigurno veliki prostor za napredak i širenje WT-a. Hrvatska je potvrdila svoj relativni status/uspjeh na OI što se WT-a tiče,međutim sada se treba koncentrirati na kontinuitet i povećanje apsolutnog uspjeha. Potrebno je napomenuti da je ovo relativni uspjeh na OI, a ne konačan ili ukupan uspjeh Hrvatske u Taekwondou, jer nisu obuhvaćena Europska i Svjetska prvenstva te Grand Prix-evi, kao ni aktualne WT rang liste po kategorijama što bi trebalo obuhvatiti sljedećim istraživanjima.

Foto: Matea Jelić; World Taekwondo
Foto: Toni Kanaet; Taekwondo klub Marjan

Izvori:

Babić, M., Čular, D., & Orlov, G. (2023). Relativna i apsolutna uspješnost Hrvatskih taekwondoista na Olimpijskim Igrama. 21th annual international conference „Athletes conditioning 2023“, 397-400, Zagreb: Faculty of Kinesiology, University of Zagreb ; Associaton of conditioning coaches of Croatia. [accessed Jul 17 2024].

Babić, M. (2022). Baterija testova za evaluaciju motoričkog profila mladih taekwondo sportaša. Ljetna škola kineziologa, 30, 811-819.

Čavala, M., Rajković Vuletić, P., Rogulj, N. (2021). Republika Hrvatska na Olimpijskim igrama. 29. Ljetna škola kineziologa: Pedagoške kompetencije u kineziologiji. Zadar, 2021., str. 334-340. Zadar: Hrvatski kineziološki savez. [accessed Jul 17 2024].

Čular, D., Jelaska, I., Pečko, D. (2015). Population size as a factor in countries’ success in WTF taekwondocompetitions. 5th International Scientific Conference „Contemporary Kinesiology“, Zbornik radova. Split,2015., str. 203-211. Split: Kineziološki fakultet u Splitu. [accessed Jul 17 2024].

Obadić, E., Škorić, S. (2019). Uspjeh Hrvatskih sportaša na olimpijskim igrama od 1992. do 2016. godine – pilotstudija. Hrvatski športsko-medicinski vjesnik, 34(2), 101-109. [accessed Jul 17 2024].